Vrt u listopadu
Vrt može biti donekle zelen i tijekom hladnijih mjeseci u godini ako zasijemo kulture koje uspijevaju u hladnijim uvjetima ili pak ako zaštitimo neke biljke prozračnim pokrovom koji će im produžiti vegetacijsku sezonu.
Boražina koja se sama zasijava nakon što smo je jednom zasadili u vrtu, cvijeta tokom cijele godine, sve dok ju ne uništi mraz ili se temperatura spusti ispod ništice.
Kako bi produžila sezonu branja povrću koje i u jesen još cvijeta (paprika, čili papričice, tikvice, rajčice), neke od njih prekrila sam agril folijom i na taj način ih zaštitila od niskih noćnih temperatura, jer unutar ovakvog pokrova temperatura je viša nekoliko stupnjeva, svakako je ovakav pokrov odlična zaštita i od mogućeg mraza.
Radovi u vrtu tijekom listopada
Kiša koja je poprilično napadala u prvoj polovici listopada odgodila je mnoge poslove u vrtu jer je bilo nemoguće obrađivati zemlju, saditi ili presađivati. Kako ne bi izgubila na vremenu nakon što je kiša prestala padati nastavila sam pripremati gredice za zimu.
Gredice koje ću saditi tek u proljeće odlučila sam prekriti sa nekoliko slojeva organske mase koja će se do sadnje razgraditi, pa će tlo biti rahlo i pognojeno te spremno za sadnju. Slagala sam sloj svježeg konjskog gnoja, pa preko njega lišće, na lišće vodenu leću i sve još prekrila slamom. Rastresit organski pokrov čuva brojne organizme u tlu koji svu tu masu razgrađuju i usitnjavaju, a rezultat toga je tlo bogato humusom koje će dati biljkama sve potrebne minerale.
Svakom organskom vrtlaru cilj je hraniti zemlju koja će onda hraniti biljke. Iz godine u godinu naše tlo biti će poput onog šumskog, humusno i plodno. Na ovaj način vraćamo zemlji sve što smo od nje uzeli, a ona nam je zahvalna i ponovno stvara taj bogati gornji sloj, humus koji će nam uštedjeti mnogo rada i novca, jer zemlju koja je bogata humusom više nećemo morati prekopavati, ali ni gnojiti. Naime, oponašajmo prirodu i budimo dio nje.
U drugoj polovici listopada sadi se jesenski češnjak i luk pa je bilo potrebno pripremiti gredice nekoliko tjedana prije sadnje.
Zemlju sam lagano prorahlila i pognojila zrelim stajnjakom kojeg sam ukopala motikom kako bi se stopio sa zemljom. Pri sadnji je dobro u jarke dodati i vrtnog komposta, kako bi posađeno sjeme imalo meku, propusnu i toplu podlogu, ali i da prilikom sadnje ne oštetimo sjeme gurajući ga u tvrdo tlo.
U listopadu presađujemo i zimsku salatu na pripremljene gredice, koja će se u proljeće brzo uglavičiti i biti spremna za berbu već u travnju. Kod presadnje koristim vrtni kompost tako da svakoj presađenoj biljci dodam dvije šake ovoga izvrsnog gnojiva, koji će biljci osigurati sva potrebna hranjiva do proljeća, kada ju je dobro prihraniti nekim tekućim dušičnim gnojivom poput koprive.
Biljčice sam zgrnula slamom koja će ih zaštititi od značajnih promjena temperature te će se bolje ukorijeniti, ali i okolno tlo koje vrvi životom, također je potrebno zaštiti prije zime.
Sada je vrijeme i za sadnju lukovica tulipana, zumbula i drugog lukovičastog cvijeća koje će nas obradovati u proljeće svojim veselim bojama. Svoj cvijetnjak obogatila sam mnoštvom raznih lukovica koje sam posadila pokraj staze od stare cigle koja je izrađena ove jeseni kako bi upotpunila sveukupni dojam. U svoj sjenoviti dio cvjetnog vrta presadila sam i hortenzije. One cvjetaju tokom cijele godine i uspijevaju u manje osunčanim dijelovima vrta na kojima neko drugo cvijeće ne bi uspijevalo, pa sam željela i ovaj dio uljepšati ovom prekrasnom grmolikom biljkom.
Radovi u vrtu nastavljaju se sve dok nam to vrijeme dozvoli, jer uvijek ima nekog posla koji još nismo stigli obaviti.
Izvor: organskocarstvo.hr
