Naslovna  /  Urbano vrtlarenje   /  Vrijeme je za jesensku sjetvu špinata

Vrijeme je za jesensku sjetvu špinata

 

Špinat je jednogodišnja biljka, kratke vegetacije (45-70 dana), te se uzgaja kao proljetni, jesenski i ozimi usjev. Uzgaja se zbog zelenih listova, koji se koriste u prehrani kao salata i za varivo. List je bogat bjelančevinama (2,28%), a ističe se i sadržajem željeza (4mg/100g suhe tvari), zatim kalijem i kalcijem, a od vitamina beta karotenom, što ga posebno čini značajnim u prehrani djece.

Nakon obavljenih radova u njivama, povrtnjacima i plastenicima, te ljuštenja strništa, zaoravanja žetvenih ostataka, listopad je mjesec kad se može početi sa sjetvom špinata za ozimi uzgoj.

 

 

Izbjegavati direktnu gnojidbu stajnjakom

Vremenski uvjeti pogoduju sjetvi špinata koji je namijenjen za uzgoj tijekom zime, jer ova kultura ima skromne zahtjeve za toplinom, a s dugim danima i većim temperaturama vrlo brzo izbija cvjetno stablo. Optimalna temperatura za razvoj vegetativnih organa je 13-16°C, a generativnih 25°C, mada biljka može izdržati i od -6 do -8°C. Dobro ukorijenjene biljke pod snježnim prekrivačem, neće pretrpjeti veće štete i do -20°C.

Zbog vrlo kratke vegetacije izbjegava se direktna gnojidba stajnjakom, jer se time smanjuje nakupljanje i štetni utjecaj dušika. Zbog toga se špinat najčešće gnoji s 80-100kg/ha dušičnih, fosfornih i kalijevih hraniva, i to polovinu prije sjetve, a ostali dio u proljeće. Još jedan od parametara kojim se smanjuje sadržaj štetnog dušika je korištenje sorti s nježnim lisnim drškama.

 

 

Kultura voli zemljišta bogata kalcijem

Što se tiče zemljišta, za uspješan uzgoj špinata, treba odabrati laka, veoma plodna, propustljiva zemljišta, dobre strukture. Kultura ne podnosi kisela zemljišta, već ona bogata kalcijem. Najpogodnije zemljište je sa 6,5-7 pH. Oranje se obavlja na dubini od 20-25cm. 

Ako se špinat uzgaja na manje plodnim, težim i slabo ocjeditim zemljištima, onda se preporučuje sjetva na uzdignutim gredicama visine 10-15cm, a širine 60-100cm, tako da se na svakoj formira dva do četiri reda.

Zaštita špinata od korova, bolesti i štetnika, tijekom vegetacije izvodi se samo jednim međurednim kultiviranjem do zatvaranja redova. S obzirom da se radi o zimskom uzgoju, potrebe za zalijevanjem su svedene na minimum, osim ako su sušna proljeća, tada je zalijevanje obavezno iz razloga što je osjetljiv na nedostatak vode, zbog slabo razvijenog korijenovog sustava i njegovog rasprostiranja u površinskom sloju.

 

 

Berba u ožujku i travnju

Berba špinata počinje u ožujku i travnju, točnije kada se formira 5-6 krupnih listova. Može se brati ubiranjem pojedinačnih listova, ostavljajući aktivni vegetativni vrh (središnji dio biljke), koji dalje stvara listove ili se bere cijela rozeta. 

Ovisno od plasmana, pogotovo ako je tržište blizu, najbolje je obaviti jutarnju berbu dok još ima rose po biljkama, a ako se obavlja transport na udaljenije destinacije mora se sačekati da se listovi osuše

Zbog sakupljanja štetnih tvari, treba izbjegavati čuvanje ubrane kulture špinata, posebno ukoliko je odlaganje obavljeno u lošim uvjetima. Ako postoje neophodni uvjeti u skladišnim prostorijama, onda se ubrani špinat može čuvati maksimalno četiri do pet dana. Ipak zbog sukcesivnog branja i plasmana, male su potrebe za branjem većih količina, koje bi iziskivale potrebu skladištenja pomenute kulture. Prinos se kreće od 2-4kg/m².

 

 

Izvor: agroklub.com

 Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i vaši prijatelji. Podijelite ga, isprintajte ili pošaljite e-mailom!

                                                         

Stvaranjem korisničkog računa na VOp portalu prihvaćate naše Uvjete korištenja