Naslovna  /  Urbano vrtlarenje   /  Urbane farme u velikim gradovima

Urbane farme u velikim gradovima

Ako se nastave sadašnji pokazatelji potrošnje, svijet će trebati povećati proizvodnju hrane za 60% do 2050. godine kako bi nahranio stanovništvo koje će, prema očekivanjima, porasti na 9 milijardi, navodi se u procjenama FAO-a

No, hoćemo li do tada iskoristiti sve raspoložive resurse i očuvati obradivu zemlju čistom? Ukoliko se ne dogodi revolucija u sustavu iskorištavanja energije, zemlje i vode, što je u biti poljoprivreda, vrlo je izvjesno da će doći do nestašice hrane u pojedinim dijelovima jer ovako brzo povećanje broja stanovnika neće moći pratiti današnji resursi i kapaciteti za proizvodnju hranu.

Procesima industrijalizacije, posebno polovinom prošlog stoljeća i napretkom tehnologije čovjek je nesvjesno sam sebi otuđivao dragocjeni resurs – zemlju, prekrivajući poljoprivredno zemljište, livade, parkove pa čak i šume betonom. Odavno se upalio alarm za novim konceptima upravljanja poljoprivredom i iskorištavanjem zemljišta za proizvodnju hrane, a u skladu očuvanja okoliša i reduciranja iskorištavanja energetskih resursa.

Poljoprivreda u gradu

Rajčica uzgojena na krovu stambene zgrade, paprika iz vrta ispred kuće, zelena salata ili jagode uzgojene u zatvorenim prostorima bez zemljišta u vertikalnom hidroponskom sustavu više nisu poljoprivredna senzacija, već potreba. Smanjivanjem površina obradivog poljoprivrednog zemljišta i veća potražnja za hranom doveli su do ovog, za naše uvjete, novog koncepta poljoprivredne proizvodnje.

Stanovnici sjeverozapadnog dijela SAD istraživali su načine na koje bi mogli obrađivati zemlju unutar gradskih granica i imati svježe voće i povrće. Val takozvanih urbanih farmi u nekoliko prethodnih godina zahvatio je SAD, posebice Portland, Chicago, New York i Detroit, gdje urbane farme niču na krovovima zgrada, u skladištima, napuštenim tvornicama i na napuštenom zemljištu. Ovakav sustav poljoprivredne proizvodnje još uvijek nije konkurencija velikim komercijalnim proizvođačima. Međutim, sve više je udruga u kojima se okupljaju oni koji provode ovakav model proizvodnje u kojoj se uzgajaju one količine koje su potrebne za osobnu upotrebu.

Mnogi su uvidjeli dobru priliku za zaradu i potencijal u ovakvom modelu, pogotovo nakon interesa nekoliko supermarketa za svježom zdravom lokalnom robom. Primjer je Viraj Puri, pionir novog koncepta poljoprivredne proizvodnje i suosnivač kompanije Gotham Greens iz New Yorka, koji ima dva komercijalna staklenika na krovu zgrade i planira graditi još više.

Sharecropping model

Pojavljivanje takozvanih urbanih farmi, malih zelenih oaza, okruženih betonom u velikim gradovima počinje poprimati odlike uvezanog sustava poljoprivredne proizvodnje otkupa i prodaje. Takav primjer je u Portlandu sa modelom sharecropping gdje vlasnici dozvoljavaju udruzi poput vrtne udruge Sellwood Garden Club da u njihovom vrtu, ili na vrhu zgrade uzgaja voće ili povrće, a za uzvrat darivanja komada zemlje te plaćanje računa za vodu, svakog tjedna udruga njima dostavlja voće i povrće uzgojeno na njihovoj zemlji, a višak se prodaje zainteresiranim supermarketima.

Mnogi američki gradovi već obnavljaju svoje propise o urbanom planiranju s ciljem uvođenja poljoprivrede u gradski život. Zasigurno ovakav koncept poljoprivredne proizvodnje poprima odlike prave organizirane proizvodnje koja nadilazi uzgoj biljaka i održavanje vrta čisto iz hobija.

Uzgoj zdravog povrća i dobrobit za zdravlje

Osim što se pruža mogućnost uzgoja zdravog voća i povrća tu je i konzumiranje istog potpuno svježeg. Ovakav model uzgoja ima mnoge prednosti za zdravlje čovjeka, a prije svega radom na ovakvim farmama oslobađa od stresa. Stanovnici gradova svakodnevno se susreću sa gužvama, bukom, zagađenim zrakom i sve manje zelenih površina i parkova.

Moderne farme pružaju potpuni ugođaj i povezanost sa prirodom u kojoj se pruža prilika oslobađanja od stresa. Pošto se radi o vrlo malim parcelama nema nepotrebnog fizičkog zamaranja, a iskorištava se sve što je moguće te je ujedno i ekološki prihvatljivo. Kombinacija zgrade i urbane farme postavlja sve veće izazove arhitektama koji pokušavaju da ovaj fenomen poljoprivredne proizvodnje integriraju u gradsku sredinu koja bi pružila život u prijatnom okruženju u skladu sa prirodom.

Zasigurno ovaj model poljoprivrede kod nas nema velikog interesa, a ono što je najvažnije je da nema potrebe, jer još uvijek imamo dovoljno slobodnog neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta. Dok se u svijetu, posebice u velikim metropolama ovaj fenomen razvija iz nužne potrebe, kod nas se polako razvija svijest o ruralnom razvoju i održivosti sela.

Izvor: Agro klub

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i Vaši prijatelji. Podijelite ga, isprintajte ili pošaljite e-mailom!

Stvaranjem korisničkog računa na VOp portalu prihvaćate naše Uvjete korištenja