• No products in the cart.
Naslovna  /  Urbano vrtlarenje   /  Rezidbom se regulira rod i kakvoća plodova

Rezidbom se regulira rod i kakvoća plodova

“Ovih dana dnevne temperature prevladaju iznad nule, čak iznad pet stupnjeva celzijusa, i one nas voćare vuku u voćnjake i raniju rezidbu, ali ne treba previše žuriti. Tek je sredina siječnja, sredina zimskog mirovanja biljaka, tako da još nije krenulo nikakvo bubrenje pupova i pucanje kore voćaka. Ali sokovi bi mogli početi kolati u veljači, ako se nastavi ovakvo toplo vrijeme.

Ranijom rezidbom može se pogriješiti

Voćke su sada u fazi mirovanja. One moraju skupiti određenu sumu inaktivnih temperatura, znači onih temperatura ispod sedam stupnjeva kada nema kolanja sokova. U ovakvim vremenskim prilikama ta suma inaktivnih temperatura brzo se skupi i može se dogoditi da voće ranije krene. To nije poželjno. I sad ako mi u to vrijeme idemo sa agrotehničkim zahvatima kao što je rezidba, znači u jednom poremećenom sustavu tu samo činimo grešku.

Ne treba žuriti i sa prskanjem na bazi bakra

Treba pustiti zimsko mirovanje vegetacije da biljka skupi što veći broj, znači inaktivnih temperatura, više od 1.300 da onda krene kolanje sokova. To znači da rezidbu treba obaviti pred samo kolanje sokova. U našim geografskim i klimatskim kontinentalnim uvjetima rezidbu ne treba počinjati prije sredine veljače”, kaže Vera Novaković. Podsjeća da ne treba žuriti ni s preranim zimskim prskanjem voćnjaka sredstvima na bazi bakra.
Većim koncentracijama tih zaštitnih sredstava u stanju mirovanja voćaka onečišćuje se okoliš, a nije ni ekonomično – to je nepotrebno bacanje novca. Mi se u našoj službi zalažemo za ciljana opravdana tretiranja na bazi praćenja stanja i fenofaza razvoja voćaka. Znači do kolanja sokova i bubrenja pupova, trebalo bi orezati voćke, premazati velike rane na voćkama i onda obaviti kasno zimsko prskanje.

Voćari hobisti ne moraju žuriti s rezidbom

Kao stručnjaka za voćarstvo gospođu Novaković pitali smo koji su najčešći uzgojni oblici šljive i o nekim glavnim karakteristikama orezivanja takvih krošanja.
“Pa prirodni uzgojni oblik u intezivnim nasadima je takozvana popravljena piramidalna krošnja. To znači uzgojni oblik krošnje koja ima prvu etažu u prostoru raspoređenu, a na daljnim etažama se sve skeletne grane po provodnici vode spiralno. To je kombinacija krošnje u donjem dijeli piramidalna, u gornjem vretenasta. Može biti i klasična piramida.

Drugi česti uzgojni oblik je šljiva ta otvorena šuplja krošnja ili vaza. To je uzgojni oblik koji je po svom habitusu niži, znači može se lakše i brže pobrati ručno. Prednost piramidalnog, uspravnog uzgojnog oblika sa zamišljenom provodnicom bliži je prirodnom uzgojnom obliku, trajniji su, veća je površina. Lakši je za održavanje i jednostavnija obnova rodnog drveta i do nekih 20 do 25% veća je rodna površina.

Najprije se na svakoj rodnoj voćki režu one grane koji su zbog nečega oštećene, polomljene, osušene i dotrajale. Nakon toga se iz te rodne krošnje režu vodopije, a zajedno sa njima i one guste grane u središtu krošnje kako bi ona bila prozračnija. Počinje se rezati od prve etaže pa do vrha, čak i u vrijeme formiranja pa u vrijeme rodnih plodonošenja, to je osnovni princip”.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, vlasništvo diplomiranog inženjera poljoprivrede Davora Goluba iz Našica, u svom voćnjaku ima jabuke, kruške, smokve, trešnje, dunje, šljive, a najviše – oko 800 stabala u rodu – bresaka i nektarina. Kaže da je već planirao početi orezivati voćke, ali su taj posao odgodili snijeg i nekoliko dana niskih temperatura. S rezidbom će početi ovih dana. Uzgojni oblike stabala bresaka i nektarina je kotlasta krošnja ili vaza.

“Kao i kod drugih uzgojnih oblika, glavni cilj rezidbe je dobiti što više i što jačih jednogodišnjih mješovitih izboja, koji su nositelji rodnosti kod breskve i isto tako cilj rezidbe je spriječiti ogoljavanje nižih dijelova krošnje i prenošenje vegetacije na vrh. Za breskve i nektarine karakteristična je oštra rezidba, znači, prosječno, uklanjamo oko 70% jednogodišnjeg prirasta i svih jakih nerodnih izboja tzv. vodopija ili mlazova do osnove, osim onih za koje ocijenimo da su nam potrebni za obnavljanje ili zamjenu pojedinih osnovnih i sekundarnih grana”, kaže Davor.

Nakon rezidbe u voćnjaku ostaje velika masa granja koje, kaže, iznosi i spaljuje prije kretanja vegetacije, a sa svrhom uništavanja prezimjelih štetnika i uzročnika biljnih bolesti. Inače, za ove dvije voćne vrste kaže da je osobita važna jesenska i zimsko-proljetna zaštita bakrenim preparatima, kako bi se spriječila kovrčavost lista.

Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Branka Brankovića iz Kruševice već je završilo rezidbu višnje na šest hektara, a sada režu jabuke na plantaži od 18 hektara. Branko je zadovoljan izgledom voćnjaka sada u zimskom periodu, jer lani voćnjak nije bio previše opterećen rodom, pa sada ima dosta cvjetnih pupova. Najviše ga brine ovo prevrtljivo vrijeme s povremenim visokim temperaturama. Ako voće ranije krene s vegetacijom i cvatnjom mogli bi mu kasnije zaprijetiti kasni proljetni mrazovi koji znaju nanijeti veliku štetu. Brankovići u jabukama imaju uzgojni oblik vitko vreteno.

“Jabuke su nam na slabobujnoj podlozi m 9, razmak između redova je 3,20 a u redu od 80 do 120 centimetara, ovisno o sorti. Riječ je o središnjoj provodnici koju puštamo do visine oko 3 metra, sa što boljim spiralnim rasporedom jednogodišnjih i dvogodišnjih grana oko osi provodnice. Sada u rezidbi uklanjamo sve oštećenje grane i one najdeblje, trogodišnje, radimo takozvanu zamjenu grana. Te najdeblje grane mogu se rezati i u jesen nakon berbe jabuka, čime se utječe na bolju diferencijaciju cvjetnih pupova.

Podrezivanjem korijenja smanjuje se bujnost voćaka

Mi, inače u ovoj zimsko-proljetnoj rezidbi režemo u dva navrata. U sadašnjem prvom to je oštrija rezidba u kojoj ipak ostavljamo malo više rodnih grana zbog mogućih problema s izmrzavanjem, a kasnije, ako sve bude u redu, još malo prorijedimo krošnje da na njima ostane optimalan broj i raspored grana.
U posljednje vrijeme idemo i na podrezivanje korijenja radi smanjenja bujnosti voćaka. Kod mladih nasada korijen podrezujemo sa jedne, a u starijim nasadima sa obadvije strane reda”, kaže ovaj iskusni voćar praktičar, inače, diplomirani inženjer voćarstva.

Dodaje da oni u svojim voćnjacima rade i ljetnu rezidbu, pa je sada u ovoj zimskoj ipak nešto manje posla. Reducirali su i gnojidbu, pa i to utječe na manju bujnost. Pet hektara njihovih nasada jabuka pokriveno je mrežama za obranu od tuče, a kao OPG javili su se i na natječaj za jednu od mjera Programa ruralnog razvoja za sufinanciranje pokrivanja i ostalog dijela voćnjaka tim mrežama.

Izvor: Agro klub

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i Vaši prijatelji. Podijelite ga, isprintajte ili pošaljite e-mailom!

Stvaranjem korisničkog računa na VOp portalu prihvaćate naše Uvjete korištenja