Naslovna  /  Urbano vrtlarenje   /  Radovi na vrtu u travnju

Radovi na vrtu u travnju

Ove nam je godine proljeće i toplo vrijeme jako uranilo – vele da je čak 3 tjedana vegetacija unaprijed. Radi tako toplog vremena mnogi već na veliko rade u svojim vrtovima. I ja sam krajem ožujka posijala prvo povrće u moj vrt. To su bili: grašak, salata, luk, luk kozjak, češnjak, te malo špinata i blitve. Ovo su vrste otpornije i na niže temperature, tako da neće biti velikih šteta na njima ako naknadno nepredvidivo zahladi, što je u ovo doba godine svakako moguće.

U pravilu u ožujku ne treba žuriti s radovima, pogotovo ako još nije toplo ili je prekišovito, jer u travnju dok zemlja zatopli sve puno ljepše niče i često preraste sve posijano u ožujku.

Stoga tokom travnja, dok dovoljno zatopli i zemlja je dovoljno zagrijana možete početi s glavninom radova u povrtnjaku. Malo pratite prognoze i pričekajte da prođe nekoliko kišnih dana ako su u prognozi – da te kiše ne bi previše nabile netom obrađene i posijane gredice, i možete krenuti s sjetvom.

Sjetva na mediteranskom području je u pravilu nekih mjesec dana prije nego na kontinentalnom dijelu, ali ima i izuzetaka. Ukoliko ste početnik/ca u vrtlarenju, najbolje je pitati za savjet starije vrtlare/ice u vašoj blizini. Jer doista, oni koji godinama nešto siju prate vrijeme i znaju kad je najbolji trenutak za sjetvu i presadnju određenih kultura u njihovom podneblju. I to su stare mudrosti i znanja koje su se prenosile s koljena na koljeo, isto kao što je i moja baka brojne mudrosti u vrtlarenju naučilai mene, a nju opet njene bake i prabake.

Direktno na otvoreno tokom travnja siju se: Blitva, bijeli korijen,cikla, salata, grašak, rotkvice, kupusnjače, krumpir, kukuruz, špinat, mrkva, pastrnjak, peršin, luk, razno jednogodišnje cvijeće te začinsko i ljekovito bilje…

Ovisno o tome kakvo je vrijeme, sijati možete bilo kad u travnju: ako je početak travnja hladniji i kišovitiji, nemojte žuriti, pričekajte ljepše vrijeme. Zemlja prilikom sjetve ne smije biti premokra, nego se mora lijepo mrviti. Ako je zemlja premokra biljke će otežano nicati nakon što se zemlja posuši – to je posebno bitno kod glinastih i ilovastih tla, gdje takvo tlo nakon sušenja ostaje doslovno slijepljeno skupa i tako se uvelike smanjuje uspješnost klijanja brojnih povrtnih kultura. Dakle nemojte žuriti ako je tlo mokrije, čekajte da se posuši pa tek onda počnite sijati.

Još jedna mudrost koju je baka podijelila sa mnom je da se zemlja ne treba jako usitnjavati prilikom sjetve. Razlog tome je da dok padnu prve kiše nakon sjetve, jako usitnjenu zemlju one mogu jako nabiti. Za razliku od toga, ako ipak ostavite i pomalo grudastu zemlju (ne doduše jako) prilikom prve kiše kapljice kiše neće dakle nabivati temlju, nego upravo usitnjavati te malo veće grudice na površini zemlje.

Posijane gredice mogu se i pomalčirati, ali u tom slučaju oprez – ako sijete sitno sjeme, ne smijete debelo pomalčirati jer male biljčice neće moći tako lako niknuti, nego rasporedite malč samo u jako tankom sloju. I to će štititi zemlju od prejakog nabivanja i isušivanja, a ipak će biljke moći niknuti. Možete odmah i jače pomalčirati gredice, pa onda samo razmaknuti dio gdje raspoređujete sjeme i taj dio ostavite nepokriven.

Ja za malčiranje na netom posijane gredice uglavnom koristim otkos trave, koji mi se je za sad pokazao najboljim. Otkos trave najradije koristim odmah nakon košnje, svježi, jer ga koristim u tankom sloju, a tada ga je najlakše rasporediti. Uzmem veću količinu malča u ruke i lagano ga tresem iznad gredice, tako da se lagano rasporedi po gredicama. Ovo je jako bitno za gredice na kojima ste sijali nešto što će izrasti sitno: tanak sloj malča štiti tlo, a male biljčice mogu narasti, što bi s debelim slojem malča bio problem.

Sjetvu tikvenjača i mahunarki ostavite za svibanj. Sadnju presadnica paprike i rajčice na otvoreno također.

Posijati ove vrste već u travnju pomalo je lutrija. Ako će biti nadalje lijepo vrijeme – imati ćete rani urod. Ako će naglo zahladiti, preadnice i mlade biljke mogu biti uništene. Naime, sve su vrste iz ovih obitelji jako osjetljive na mraz. A zadnja mogućnost mraza u kontinentalnom dijelu Hrvatske su tzv. Ledeni sveci – 12,13, i 14. 05., a točnije, prema mjerenjima u našim krajevima – zadnji mogući dan za mraz je 19.05. I doista, ako i ne nastupi mraz, za «Ledenih svetaca» uvijek dođe do zahlađenja. Stoga se biljke iz obitelji mahunarki (osim graška i boba – dakle sve vrste visokog i niskog graha i mahuna) siju tek u prvoj polovici svibnja, isto kao i biljke iz obitelji tikvenjača (tikve, tikvice, krastavci, dinje, lubence) – da mlade biljke ne bi uništili eventualni nenadani proljetni mrazevi.
Sve biljke iz obitelji pomoćnica također su prilično osjetljive na mraz – rajčica, paprika, krumpir, patlidžan …

Ako baš želite rani urod ovih vrsti i ako ste ipak odlučili posaditi sve na otvoreno, računajte da će ove vrste usljed potencijalng naglog zahlađenja trebati zaštititi od smrzavanja malčem i agrotekstilom. A osim mraza, za ove vrste jako su opasni i hladni vjetrovi.

SADNJA LUKOVICA I GOMOLJA

Travanj je i pravo vrijeme za sadnju gomolja gladiola, kana, sparaxisa, frezija, ixia i acidanthere na otvoreno. Navedeno lukovičasto/gomoljasto cvijeće ne može preživjeti hladne kontinentalne zime na otvorenom, stoga ih tokom zime spremamo u podrume. Ponovno ih sadimo na otvoreno na proljeće, dok prođe opasnost od smrzavanja. Dalije sadimo 6 tjedana prije zadnje mogućnosti za mraz, jer su one jako osjetljive na mraz.

Izvor: Biovrt

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i Vaši prijatelji. Podijelite ga, isprintajte ili pošaljite e-mailom!

Stvaranjem korisničkog računa na VOp portalu prihvaćate naše Uvjete korištenja