Naslovna  /  Urbano vrtlarenje   /  Oslonac za biljke

Oslonac za biljke

Zapravo oduševljavaju me različita rješenja uzgoja povrća na malom prostoru posebice ako su kreativna i funkcionalna.

Ove godine posebno sam zadovoljna instalacijom za grah to je tzv. radijski toranj piramidalnog oblika jednostavne konstrukcijske građe – drvene letve i špaga. Grah izravno sijem kad prestane opasnost od mrazeva, jer u suprotnom dolazi do uništenja biljke. Preporuka je da se sije u okrugle jamice po 4-5 komada s time da slobodno eksperimentiram sa različitim varijantama sijanja – pojedinačno ili grupno. Kod niskih sorta graha potporanj nije potreban, no može doći do polijeganja biljke uslijed težine plodova, pa ih je dobro što gušće posaditi da se oslanjanju jadna na druge. Visoke sorte obavezno trebaju oslonac, zapravo sama biljka raste na taj način da vrhom stabljike kružnim kretnjama traži potporanj za koji će se prihvatiti. Grah se također može saditi uz kukuruz kao što su to primjerice radili Indijanci koji su zajedno sadili kukuruz, grah i bundevu – “tri sestre”. Grah se penje uz kukuruz, a bundeva pokriva tlo.

Rajčica je kao i grah biljka koja treba potporanj odnosno u mojem slučaju stabljiku vežem špagom obješenom na razapeti štrik. U početku sam koristila drvene kolce, no ovaj način pokazao se praktičnijim jer kako raste biljka lako se po šagi vodi u vis. To je ujedno i najčešći način kako se rajčica uzgaja u plastenicima i staklenicima – pomoću plastificiranih konopca obješenih o krovnu konstrukciju. Rajčicu sam posadila početkom svibnja s time da presadnicu sadim duboko u zemlju zajedno sa dva donja listića iz kojih će se razviti dodatne korijenove žilice čime će biljka imati još jači korijen.
Voli tlo bogato hranjivima, pa je tijekom rasta redovito zalijevam juhom o koprive koja sadrži klorofil, dušik, željezo, vapno i  silicijevu kiselinu, potrebne za razvoj i jačanje biljke.

Iako nije neuobičajeno da se krastavci uzgajaju na tlu, kad su u pitanju balkoni i manji vrtovi učestaliji je prizor vertikalnog uzgoja uz pomoć potpornja. Kao potpora mogu poslužiti grane, a najčešće se primjenjuje plastična mreža velikih otvora. Postavljanjem potpore olakšava se berba jer je većina plodova nadohvat ruke, a i veća je prozračnost između biljaka što stvara manje povoljne uvjete za razvoj bolesti kojima pogoduje visoka vlaga zraka.

Prošle godine napravila sam konstrukciju od bambusa koja se prilično dobro držala sve dok nisu popustili spojevi zbog težine plodova. Ove sezone iskoristila sam priliku za poboljšanje i kreirala drveni okvir na koji sam razvukla čeličnu mrežicu dok sam jednu stranu povisila stavivši nogice. Plan je kada se biljka dovoljno razvije postaviti je na mrežicu čime će se ujedno i raditi hlad korijenu biljke. Bundeve uvijek sadim na rub gredice i preusmjeravam ih van vrta na stranu gdje se nalazi žičana ograda. Budući da plodovi ovih biljaka znaju dobiti na težini potrebno je pripomoći kako vriježe ne bi popucale. U trenutku kada plod postane pretežak za nježne vriježe, od stare krpe napravi se nosiljka koja se zatim pričvrsti za ogradu.

Što sve može poslužiti kao potporanj?
1. Drvena građa – bambusov štap ili štap nekoga drugog drva poput ljeske ili graba, ili obične grane bilo kojeg drveta

2. Čelične konstrukcije – armatura, stare cijevi o centralnog grijanja, antene, kotač od bicikla

3. Plastika

4. Špaga, stare najlonke, stare krpe, plastična mreža, žica

Izvor: Urbana Vrtlarka

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i Vaši prijatelji. Podijelite ga!

Stvaranjem korisničkog računa na VOp portalu prihvaćate naše Uvjete korištenja