Dragoljub
Uz mnogobrojne dobrobiti za zdravlje, također i ukras svakom vrtu
Stručnjaci Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka, Nada Parađiković, Monika Tkalec, Valentina Komljenović i Tomislav Vinković, napravili su stoga istraživanje, cilj kojega je bilo utvrđivanje utjecaja različitih uvjeta uzgoja na morfološka svojstva visokog i niskog dragoljuba te određivanje sadržaja vitamina C u listovima ta dva tipa dragoljuba.
U dragoljubu ima više vitamina C nego u limunu i naranči
Rezultati su pokazali da je uzgoje te biljke u komori pod kontroliranim uvjetima rezultirao kraćim vremenom nicanja te većim postotkom klijavosti u odnosu na uzgoj na otvorenom. Prosječan sadržaj vitamina C u listovima iznosio je 204,16 mg/100g svježe tvari kod visokog dragoljuba i 189,27 mg kod niskog. Podaci su to koji dragoljub svrstavaju među visoko vrijedne namirnice za ljudsku ishranu, s obzirom da sadrži veće količine vitamina C od nekih puno poznatijih namirnica kao što su limun, paprika ili naranča. Stoga ova, još uvijek nedovoljno istražena biljka, sa svojim ljekovitim svojstvima te velikim potencijalom za korištenje u farmaceutskoj industriji, zaslužuje puno važnije mjesto u ljudskoj ishrani i na tržištu.
Koristi se za liječenje i štiti mnoge biljke od štetnika
Općenito, dragoljub je samonikla, začinska i aromatična biljka koja pripada malenoj porodici Tropaeolaceae koja je podrijetlom je iz Južne Amerike. Kod nas ga najviše ima duž Jadranske obale, no dobro uspijeva i na toplim i sunčanim mjestima kontinentalnog dijela Hrvatske, uglavnom po rubovima bukovih šuma. Cijela biljka je jestiva i osim već spomenutoga vitamina C, sadrži i jedan je od najjačih prirodnih antibiotika, čije stvaranje omogučava sastojak glikozid. Djeluje i antifungicidno, antiseptički i antibakterijski. Stanovnici Anda ga, primjerice, koriste kao sredstvo za dezinfekciju rana.
Posaditi ga možete i kod kuće u vrtu, najbolje na rubove gredica ili oko voćaka. Jer će od drveća odbijati lisne uši, a povrće, posebno rajčice, krumpir, tikvice, krastavce i grah, štititi od gusjenica, puževa, miševa i mrava.
Izvor: Agro klub
Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i Vaši prijatelji. Podijelite ga, isprintajte ili pošaljite e-mailom!
