Koje voćne vrste mogu rasti u sjeni?

Koje voćne vrste mogu rasti u sjeni?

Pažljivim odabirom voćnih vrsta i sorti možemo imati svoj voćnjak na mjestu koje je slabije osvijetljeno. Maline, kupine, jagode, borovnice, kruške, šljive pa čak i jabuke, odličan su izbor za sjenovita i polusjenovita mjesta.

 

Većina voćnih vrsta za svoj rast, razvoj i plodonošenje treba dovoljno svjetlosti. Kada se intenzitet i dužina osvjetljenosti smanji, to ima negativan učinak na voćna stabla. Ona su tada podložnija napadu štetnika, pojavi bolesti, a plodovi su manji i lošije kvalitete. Međutim, ne treba se odreći sadnje voćnih vrsta na sjenovita mjesta, ali treba odabrati vrste i sorte koje dobro podnose sjenu.

 

Ključno je provjetravanje

Sjenovito mjesto ne mora biti ograničavajući faktor da odustanete od sadnje voćnih sadnica. Većini voćnih vrsta je potrebno najmanje 8 sati osvjetljenja, ali postoje vrste koje uspješno možemo uzgajati u sjeni. Treba znati da uzgoj voćaka u sjeni i polusjeni ima svoje izazove. Bitna karakteristika mjesta sadnje je i kakvo je provjetravanje. Voćna stabla ostaju duže vlažna poslije padalina ili magle. Zbog toga je od izuzetne važnosti dobro prozračivanje krošnje i grmova. Što je više vlage to je veći napad štetnika i pojava bolesti, posebno plijesni, pepelnice i truljenja.

Kod postavljanja sustava za zalijevanje birati sistem kap po kap kako bi se smanjila razina vlažnosti zraka i spriječilo vlaženje voćnih stabala i grmova.

 

Sjetite se voćnih vrsta koje rastu u živicama ili šumama

Dovoljno je da se sjetite voćnih vrsta koje ste vidjeli da rastu u živicama ili šumama. Jagode, brojne bobičaste voćne vrste, šljiva, kruška i neke sorte jabuke, najbolji su odabir. Kruške i šljive odlično podnose djelomičnu sjenu. Kod sadnje voćnih sadnica potrebno je izbjegavati sjenovite položaje na sjevernoj strani ili mjesta koja se nalaze u stalnoj sjeni od visokih objekata. Kruška može podnijeti veću sjenu od šljive jer za šljivu odgovaraju mjesta koja su u jutarnjim satima osvjetljena, a poslijepodne može biti u hladu. Kada se odlučite za sadnju, birajte sorte koje vode porijeklom sa sjevernih područja, jer su već prilagođene na manji intenzitet osvjetljenja.

Isti slučaj je i s izborom vinove loze. Birajte sorte koje potječu sa sjevernih područja.

Jagode se uvijek vide kako rastu na šumskim proplancima, ivici šume ili u živicama. Najbolje je posaditi stalnorađajuće sorte. One su posebno interesantne za hobi uzgajivače.

 

Bobičaste voćne vrste

Mnogo je bobičastih voćnih vrsta koje se mogu uspješno uzgajati u sjeni i polusjeni. Što je više sunca, biti će i više plodova koji će biti ukusniji. Maline i kupine možemo vidjeti u živicama i one odlično uspijevaju u polusjeni. To je njihova osobina koju trebamo iskoristiti. Borovnici i ribizlu zajedničko je da traže osunčane terene i što je više sunca to je bolja rodnost.  Treba obratiti pažnju kod izbora sorti, posebno kod borovnice. Borovnice s nižim rastom tolerantnije su na nedostatak svjetla.

 

 

 

Izvor: agroklub.com

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i Vaši prijatelji. Podijelite ga, isprintajte ili pošaljite e-mailom!

                                                         

Podijeli članak

O nama

Vop portal Varaždin centralno je tržište promocije obrtnika i malih poduzetnika Varaždinske županije na internetu i društvenim mrežama.

 

Primarni cilj V.O.P-a je na jednom mjestu okupiti i promovirati obrtnike i male poduzetnike, kako bi bili informacijski lako dostupni na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Najnovije

Newsletter

Prijavite se na naš newsletter!
Uvjeti i odredbe

Uvjete korištenja možete pročitati OVDJE

Koristimo kolačiće kako bismo Vam pružili najbolje korisničko iskustvo na našoj web stranici. Pod linkom "Opširnije" možete saznati više o kolačićima koje upotrebljavamo, svrhu i mogućnosti korištenja, a za nastavak pregleda i korištenja stranica, kliknite na “Razumijem”
Opširnije Razumijem