Urednik – VOP digitalni Marketplace

Najčešće su to samostalne konstrukcije na betonskim temeljima sa staklenom nadgradnjom.

U Australiji je razvijena tzv.”permakultura” koja je nezamisliva bez staklenika prislonjenih na kuću i staju. Nije potrebno nikakvo posebno znanje o permakulturi, pa da i mi uz južni ili zapadni zid kuće ili staje te se odlučimo dograditi i staklenik. Ovakav staklenik ima dovoljno svjetla i topline za biljke, a pri tom grije i zid objekta uz koji je prislonjen te nam treba mnogo manje energije za zagrijavanje takvih prostorija.

Staklenici mogu, ali i ne moraju, imati ugrađene uređaje za grijanje, ali za potrebe domaćinstva dovoljno je oko Božića u staklenik “ugraditi” 40 do 60 cm svježeg stajskog gnoja, vlažne slame ili lišća. Da ne bismo morali zemlju iznositi iz staklenika stajnjak ukopavamo najprije na jednoj polovici, a iskopanu zemlju (debljine 20 cm) prebacimo na drugu polovicu staklenika ili naizmjence svake godine u drugu polovicu gredica ugradimo “grijalicu”. Naravno da će grijanje biti jače ako svake godine u cijeli staklenik ukopamo svježi stajnjak.

Da bismo što bolje iskoristili relativno skupi prostor, u stakleniku postavljamo police na visini od 80 – 100 cm i na njima možemo držati sandučiće u kojima uzgajamo presadnice povrća i cvijeća, a ispod polica na gredicama sijemo mrkvu, peršin, rotkvice…
Sad kad smo “napravili” naš staklenik možemo ga i zasijati. Već polovicom siječnja počinjemo sjetvu u stakleniku i to sa vrstama koje brzo rastu i nisu previše osjetljive. Posijat ćemo u sandučiće salatu, rani kelj, zelje, korabicu i cvjetaču, a na gredice ispod polica rotkvice, te posaditi krupniju lučicu za mladi luk. Vodimo računa da nam na gredicama ispod polica ostane mjesta za kasnije “pikiranje” malih biljčica, prije presađivanja na stalno mjesto u vrtu.

Krajem siječnja sijemo u sandučiće rajčicu, papriku a u tresetne lončiće ili u ljuske od jaja krastavce, dinje, lubenice, tikvice i buče. Na ovaj način možemo napraviti preduzgoj niskih mahuna, pa čak i kukuruz šećerac možemo uzgojiti u razrezanoj čašici od jogurta .

I u stakleniku ćemo biljke njegovati, plijeviti, a u toplim danima prozračivati i zalijevati. Staklenik obično ima prozore na krovu koji se mogu otvarati radi zračenja.
Ako staklenik nije montažni ne uklanjamo ga ljeti, treba ga premazati vapnom ili brašnom razmućenim s vodom, da biljkama napravimo hald, jer na previše visokoj temperturi vegetacija stagnira isto kao i kod preniske temperature. Kiše će postupno isprati ove naše premaze, ali ono što ostane na staklima treba oprati početkom sljedeće jeseni, kada biljkama treba dovesti što više sunca i topline.

Sjenu u stakleniku možemo napraviti tako da uz staklenik posadimo buče, tikve ili krastavce koji će se penjati uz staklenik i svojim vriježama praviti prozračnu hladovinu biljkama u stakleniku. Pri tom pazite da posadite buče čiji plodovi ne mogu doseći preveliku težinu.

Izvor: Urbani poljoprivrednik

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i Vaši prijatelji. Podijelite ga!