Naslovna  /  Prirodna medicina   /  Alergije – kako ih prepoznati i liječiti

Alergije – kako ih prepoznati i liječiti

Alergijska reakcija može se dogoditi odmah ili nakon par sati poslije kontakta sa određenim alergenom.

Sve preosjetljive osobe imaju poremećaj negdje u imunološkom procesu. Točan uzrok tome nije uvijek vidljiv, no pretpostavlja se da su uzroci na genetičkoj, okolišnoj ili nekoj trećoj osnovi. I da su ovo točni uzroci, ne bi se očitovali isto na svakoj alergičnoj osobi, tj. varirali bi od jedne do druge osobe.

Lokalni simptomi

Najčešći lokalni simptomi alergije su:

– nos: gutanje sline (alergijski rinitis)

– oči: crvenilo, češanje, alergijski konjunktivitis

– dišni putovi: moguća pojava astme, dispneja (otežano disanje)

– uši: osjećaj da su uši pune, moguća pojava boli

– koža: razni osipi, poput ekcema, urtikarije, kontaktnog dermatitisa i sl

Anafilaksija

Može uzrokovati razne kožne reakcije s obzirom na jačinu reakcije. Klinička slika započinje odmah nakon unošenja alergena parenteralno (preko kože, mišića ili vena) ili peroralno (kroz usta). Većina reakcija događa se unutar jednog sata. Može započeti uvodnim simptomima u vidu svrbeža kože, trnjenja sluznice usne šupljine, angioedema (otoka rahlog potkožnog tkiva). Dolazi do stezanja bronhija, edema larinksa (grkljana), epiglotisa (poklopca grkljana) i okolnog tkiva. Dalje se može razviti kardiovaskularni kolaps koji je praćen hipotenzijom (niskim tlakom), tahikardijom (ubrzanim radom srca), koja u pravilu dovodi do teške aritmije, a zbog smanjenog protoka krvi u mozgu može se javiti vrtoglavica, gubitak svijesti, koma, čak i smrt.

Simptomi anafilaksije su:

– svrbež kože, crvenilo, angioedem

– dispneja, kašalj

– rinoreja (sekrecija iz nosne šupljine, iscjedak)

– otežano gutanje

– mučnina

– tahikardija, hipotenzija

– vrtoglavica, slabost, poremećaj svijesti

– midrijaza (proširenje zjenica)

– anksioznost (napetost, strah, nemir)

– koma (potpuni gubitak svijesti)

Veliki postotak ljudi danas pati od peludne groznice, kao odgovor na pelud iz zraka. Astmatičari su vrlo često alergični na grinje. No, osim na prirodne tvari, alergije se mogu pojaviti i kao reakcija na lijekove (poput penicilina cefalosporina, karbapenema, nitrofurantoina, sulfonamida, antikonvulziva, anestetika, antituberulotika, acetilsalicilne kiseline i njoj srodnih lijekova tzv. nesteroidnih antireumatika).

Liječenje

Ima više načina liječenje alergija. Jedan od najučinkovitijih je očistiti mjesto boravka od alergena koji izazivaju reakcije pojedinca, te izbjegavati mjesta koja takve alergene sadržavaju.

U liječenju alergijskog rinitisa upotrebljavaju se različite skupine lijekova:

– antihistaminici

– kortikosteroidi

– dekongestivi

– kromoni

– antikolinergici

– antileukotrijeni

– imunoterapija

 

U Hrvatskoj nisu dostupni svi navedeni lijekovi, ali postojeći izbor nudi vrlo uspješne terapijske mogućnosti. Najčešće se koriste lijekovi iz sljedećih skupina:

Intranazalni kortikosteroidi u nosnim sprejevima: flutikazon, mometazon, budezonid i beklometazon. To su najučinkovitiji protuupalni lijekovi koji će najuspješnije ukloniti ili umanjiti simptome, a istovremeno uz pravilnu primjenu imaju minimalnu mogućnost izazivanja štetnih poslijedica za bolesnika.

Lokalni kortikosteroidi se propisuju u slučajevima kada primjena antihistaminika nije u potpunosti uklonila simptome, dakle imaju svoje mjesto u svim oblicima bolesti, osim u povremenom blagom rinitisu. Propisuju se samostalno ili u kombinaciji s ostalim skupinama lijekova, u situaciji kada se radi o teškim oblicima bolesti. Samo iznimno, u vrlo teškim oblicima bolesti, kortikosteroidi se kroz kraće razdoblje daju sistemski u obliku tableta.

Kod sezonskog alergijskog rinitisa preporuča se započeti terapiju lokalnim kortikosteroidom minimalno 2-3 tjedna prije početka cvjetanja, kako bi se ublažila ili u potpunosti spriječila pojava simptoma.

Imunoterapija ili hiposenzibilizacija je specifična metoda liječenja u alergologiji. Metoda se temelji na postupku kojim se postiže povišenje vrijednosti IgG protutijela, pa se time sprječava degranulacija mastocita.

Indikacije za hiposenziblilizaciju su preosjetljivost na alergene insekata (pčela, osa), alergene peludi (trava, stabala, korova), na kućnu prašinu i grinje. Tom metodom bolesnicima nije nužna primjena sistemskih kortikosteroida, antihistaminika, bronhodilatatora te vazokonstriktora kroz duže razdoblje.

Hiposenzibilizacija kao klasičan oblik liječenja provodi se supkutano na kožu nadlaktice s određenim, progresivno rastućim koncentracijama komercijalno priređenih i standardiziranih alergena. U nas koriste se alergeni Imunološkog zavoda Zagreb, Alk-Abello, Epipharm, Octal-Pharma, Bencard i dr.

Postupak se provodi alergenima s četiri postupne rastuće koncentracije tijekom nekoliko mjeseci. U početku se niže koncentracije daju dva puta tjedno, dok se četvrta koncentracija (najviša) daje jedan puta tjedno, a poslije jedan put u četrnaest dana ili jedan put na mjesec (doza održavanja).

Hiposenzibilizacija se može provoditi samo sezonski ili cijelu godinu, što ovisi o alergenu s kojim se ona provodi. Primjerice hiposenzibilizacija na peludi provodi se tri mjeseca prije aktualne sezone cvata, a na kućnu prašinu i dermatophagoides pteronisimus cijele godine. U novije vrijeme se djelotvorno (naročito u djece) provodi oralna (sublingvalna) imunoterapija (svaki dan po jedna kap alergena više, od prve do četvrte koncentracije alergena) od tvrtke Bencard ili Epipharm (Alk-Abello).

Indikacije za primjenu hiposenzibilizacije u bolesnika su: alergijski rinitis, konjuktivitis, bronhitis, alergijska urtikarija i atopijski dermatitis. Strogo se vodi računa o kontraindikacijama. Tijekom imunoterapije izvode se laboratorijske analize: krvna slika, imunološki status, jetreni enzimi i ukupna i specifična IgE – protutijela.. U djece mlađe od pet godina izbjegava se klasična hiposenzibilizacija i primjenjuje se sublingvalna metoda. Tijekom izvođenja imunoterapije u pripremi je uvijek antišokni set prema svim propozicijama europskog koncenzusa za imunoterapiju.

Alternativne terapije

U alternativnoj medicini posebno se cijene homeopatija, biljna medicina, tradicionalna kineska medicina i kineziologija.

U prirodi postoji biljka, koja sadrži prirodni anti-histamin. To je nigella sativa, ili crni kim.

Kako ćete si sami pomoći

Najbolji način sprječavanja alergije je otkrivanje i izbjegavanje alergena.

Preporučuje se:

– pratiti biometerološku prognozu i ne izlaziti iz kuće između pet i 10 sati, kad u zraku ima najviše peludi; koristite li klima-uređaje, redovito mijenjajte filtre; ako radite vani ili u vrtu, koristiti masku za lice kao zaštitu od peludi; ako je moguće, promijenite boravište u sezoni polenacije

– poboljšati mikrookolišne uvjete – čistiti prašinu jednom tjedno (dok čistite, nosite masku), držati jastuke i posteljinu pod prekrivačem otpornim na prašinu, zamijeniti tapecirani namještaj plastičnim ili eko-kožnim, staviti na pod parkete, laminate ili pločice, održavati 50-postotnu vlažnost zraka, redovito ventilirati kuhinju, kupaonicu i podrum, redovito mijenjati filtre u sustavima grijanja ili hlađenja i čistiti ovlaživače zraka kako bi se spriječio rast bakterija i plijesni

– izbjegavati držanje kućnih ljubimaca s krznom (ako su već tu, kupati ih barem jednom tjedno) ili perjem; ne dopuštati im boravak u spavaćoj sobi

– izbjegavati bilo aktivno bilo pasivno pušenje

– zatražiti kontrolu izloženosti profesionalnim alergenima na poslu

– produljiti dojenje koliko god je moguće i što kasnije uvesti proteinsku hranu (meso, jaja) u prehranu djeteta (nakon 6 mjeseci)

dječje (npr. plišane) igračke staviti u zamrzivač na nekoliko sati da se unište grinje

– uklanjati ambroziju mehanički (čupajući i koseći je, i to prije cvatnje u lipnju i srpnju), kemijski (koristeći pesticide protiv korova) i/ili biološki (pomoću zlatice koja će ju pojesti).

Genetička osnova – postoji razlog zbog kojeg se vjeruje da su alergije nasljedne. Naime, gotovo uvijek, alergični roditelji imaju alergičnu djecu. No, čak i ako se dogodi da alergični roditelji imaju alergičnu djecu, djeca mogu biti osjetljiva na sasvim druge alergene (npr. roditelji su osjetljivi na kikiriki, a djeca na raž). Isto tako etničko podrijetlo ima ulogu u alergijama. Zanimljivo, kod astme u Afrikanaca, Hispanaca, Azijaca…, različiti dijelovi gena su uzročnici te bolesti (astme). Za stanje astme se vjeruje da su uzrok specijalni dijelovi gena i alergijski geni koji su meta specifičnim sluzavim tkivima.

Povezivanje s parazitima – najnovija istraživanja pokazuju da neki paraziti izlučuju kemikalije u crijeva i stvaraju ugrušak koji ih štiti od protureakcije tijela. To daje znanstvenicima za pravo da postave novu teoriju: oduvijek su bakterije i čovjek surađivali, tj. čovjekov imunološki sustav bi postao preosjetljiv bez njih. Crijevne bakterije se nalaze u nečistoj vodi (u nerazvijenim zemljama) ili tijekom kloriranja vode (u razvijenim zemljama, zato je najbolje koristiti filtre). Ovu hipotezu možda potvrđuje jedan liječnik/znanstvenik. On je, naime, pio vodu s visokim udjelom klora, te je odmah dobio peludnu groznicu. Kada je opet počeo piti čistu vodu, bolest se povukla. Još se, doduše, trebaju obaviti puna klinička testiranja.

Povećanje broja alergija – povećava se broj zajedničkih alergija u posljednjim desetljećima. Ima više hipoteza o tom (globalnom) fenomenu. Sada je lakše otkriti sve uzroke jer čovječanstvo pridaje mnogo pozornosti toj bolesti. Prije bi se alergije smatrale nevažnom bolešću od strane svih uglednih liječnika.

Higijenska pretpostavka – pretpostavka koja drži vodu u današnje vrijeme je pretpostavka da se u higijenski raspoloženim zemljama manje obolijeva od svih bolesti, pa tako i alergija. Danas djeca u zemljama s visokim higijenskim standardom imaju jači i bolji imunološki sustav nego ona u siromašnim zemljama. No, ukoliko paraziti u crijevima nemaju što iskoristiti kao oružje da napakoste ljudskom organizmu, postaju preosjetljivi na inače manje opasne alergene. Tada se isto zna očitovati alergijska reakcija.

Poslije 2. svj. rata, u zemljama Zapada, naglo se povećao broj astmatičara i plućnih bolesnika. Zašto, kad su životni uvjeti izuzetno povoljniji nego bilo drugdje na svijetu? Znanstvenici kažu da odgovor možda leži u nedovoljnom razvijanju imunološkog sustava za vrijeme djetinjstva, tj. u tako čistoj okolini, nema se od čega zaraziti.

Što možda opovrgava ovu teoriju je to što brojni stanovnici Kine, nakon preseljenja u SAD, počnu bolovati od astme nakon 3 ili više godina. Ipak, postoje kontradiktorne činjenice (činjenice koje opovrgavaju) i brojni neoštećeni Kinezi koji su došli kući nakon višegodišnjeg boravka u SAD-u.

Povećana potrošnja kemikalija – poslije 2. svj. rata, većina se štetnih kemikalija uvodi bez nekih posebnih testiranja na živim bićima. Ili, možda se kvaliteta zraka pogoršava iz godine u godinu, umjesto obrnuto? Također su švedski znanstvenici otkrili kako su brojna djeca alergična na jedan sastojak plastičnih igračaka.

Koja god teorija bila točna, mora se napomenuti da svaka osoba reagira drugačije na vanjske podražaje, često osobe osjetljive na peludi stabala imaju križne reakcije s različitim voćem i povrćem.

Jedino što sa sigurnošću možemo ustvrditi je lista alergena. Evo nekih od njih: pelud, raž, breza, lijekovi, penicilin, lokalna anestezija, lješnjak, sezam, morska hrana, soja, mlijeko, pčelinji ubod i  dlaka.

Izvor: Alter tv

Ovaj članak sigurno bi htjeli pročitati i Vaši prijatelji. Podijelite ga, isprintajte ili pošaljite e-mailom!

 

Stvaranjem korisničkog računa na VOp portalu prihvaćate naše Uvjete korištenja